Vesti, O Nama,Filmografija, Festival Mister Vorky

уторак, 5. децембар 2017.

ФИЛМСКО ВЕЧЕ СА СПЦО – РУМА „ПРАВОСЛАВЉЕ У СРПСКИМ ЗЕМЉАМА“

УТОРАК 12.12.2017. велики хол, 20.00 часова

ПРАВОСЛАВЉЕ У СРПСКИМ ЗЕМЉАМА
руски документарни филм

организација:
Ворки тим Рума у сарадњи са СПЦО Рума- Храм силаска Светог Духа на апостоле
техничка подршка: КУЛТУРНИ ЦЕНТАР „БРАНА ЦРНЧЕВИЋ“ РУМА
улаз слободан 



Документарни филм митрополита волоколамског Илариона „Православље у српским земљама“, биће приказан у уторак , у 20 часова, у Културном центру “Брана Црнчевић“ у Руми.

Аутор и водитељ филма је митрополит волоколамски Иларион (Алфејев), а режисер Дмитриј Мендељејев. Филм је снимљен у продукцији студија „Неофит“ на молбу Благотворног фонда светог Григорија Богослова, уз помоћ Федералне агенције за штампу и масовне комуникације.

Зашто се Срби и Руси од давнина сматрају братским народима? И колико Руси, заправо, знају о православној Србији?

Филм обухвата снимке посету Његове светости патријарха московског и све Русије Кирила Српској православној цркви у новембру 2014. године. У оквиру те посете он је освештао руски некропољ у Београду – највеће у Европи гробље руских војника и официра, који су погинули на фронтовима Првог светског рата. Поглавари Руске и Српске цркве служили су Божанствену литургију у саборном храму Светог Саве на Врачару и освештали споменик руском цару Николају Другом у центру престонице Србије.

Филм ће такође упознати гледаоце са српском православном традицијом, од којих је најпознатија породично празновање Крсне славе или имендан фамилије. Та традиција је рођена у времену када је Србија примала свето крштење и када су крштаване целе породице.

Гледаоци ће, такође, сазнати о светим манастирима Србије, о херојској историји Српске цркве, и о томе како данас живе православни Срби.

уторак, 28. новембар 2017.

FRANCUSKI FILMSKI KARAVAN/ CIKLUS: UDAHNI ŽIVOT


PETAK– PONEDELJAK 1 – 4. DECEMBAR 2017
VELIKI HOL KULTURNOG CENTRA RUMA, 20h


FRANCUSKI FILMSKI KARAVAN
ciklus: UDAHNI ŽIVOT


PETAK 1. DECEMBAR- POLINA ŽIVI ZA PLES
SUBOTA 2. DECEMBAR- TAMARA
NEDELJA 3. DECEMBAR- VIDETI SVET
PONEDELJAK 4. DECEMBAR- POLOŽI MATURU PEVAJUĆI


VORKI TIM RUMA u saradnji sa FRANCUSKIM INSTITUTOM U SRBIJI, ogranak u Novom Sadu


Projekat Francuski filmski karavan jedan je od najznačajnijih projekata Francuskog Instituta i funkcioniše još od 2012. Glavni cilj projekta je da promoviše savremene francuske filmove i da omogući što većem broju ljudi, kako u velikim, tako i u manjim sredinama, da se upoznaju sa francuskim jezikom i kulturom. Filmovi su predstavljeni u okviru tematskih ciklusa i privlače brojnu publiku koja se mahom sastoji od mladih ljudi u potrazi za kvalitetnim programima izvan uobičajene ponude.
Svi ljubitelji francuske kulture i kinematografije moći će da pogledaju nova filmska ostvarenja u okviru Karavana francuskog filma pod nazivom “Udahni život!”.
Udahni život!“ je ciklus o viziji sveta današnje omladine. Sastoji se od filmova sa kojima mladi mogu da se identifikuju, a oni malo stariji da otkriju njihov jedinstveni i iznenađujući pogled na današnje društvo.
Pozivamo Vas da doživite boje, maštu i emocije kojima je ispunjeno četiri filma čiji su protagonisti adolescenti. Kroz njihovu svakodnevnicu, oni sa nama dele svoj pogled na svet. Otkrijte šta su njihove nade, vizija budućnosti i bitke koje vode da bi ostvarili svoje snove i postali svoji umesto da ih savremeno društvo pregazi. Njihove priče su poziv na razmišljanje o sopstvenim snovima iz doba adolescencije i o svetu koji dolazi, kao i o onom koji smo za sobom ostavili… Kojim god putem da krenu, ne nedostaje im ni motivacije niti humora.



PETAK 1. DECEMBAR 2017. KC, 20h
POLINA ŽIVI ZA PLES (2016, 108’) (drama- fikcija)
Režija: Valeri Miler, Angelin Prejocaj
Igraju: Anastasia Shevtsova, Juliette Binoche, Aleksei Guskov…
Rusija, 90-tih godina. Strogi i zahtevni treninzi profesora Bojinskog učiniće Polinu plesačicom klasičnog baleta koja od ranog detinjstva mnogo obećava. Dok se priprema da učestvuje na prestižnom Boljšojskom baletu, prisustvovaće predstavi savremenog plesa koja će je duboko dodirnuti i promeniti joj život.
 
SUBOTA 2. DECEMBAR 2017. KC, 20h
TAMARA (2016, 100’) (komedija)
Režija: Aleksandar Castanjeti
Igraju: Eloiz Marten, Rajan Benseti, Silvi Testud
Tamara je devojčica od 15 godina koja ima velike komplekse zbog svoje kilaže. Da bi se oslobodila loše etikete koju je dobila od svojih vršnjaka u srednjoj školi, ona odlučuje da uzme stvar u svoje ruke. Opkladiće se sa najboljom drugaricom da će izaći sa prvim dečkom koji prođe pored vrata učionice. Igrom slučaja, izabranik će biti Diego, najzgodniji dečko u školi i Tamara već vidi šansu da će uspeti u svojoj nameri…. 

NEDELJA 3. DECEMBAR 2017. KC, 20h
VIDETI SVET (2016, 102’) (drama)
Režija: Delfin Kulen, Miriel Kulen
Igraju : Soko, Arien Labed
Dve mlade devojke u vojnoj službi, Aurora i Marin, se vraćaju iz Avganistana. Sa svojim vojnim sektorom provešće tri dana na Kipru medju turistima, u hotelu sa pet zvezdica, u onome što vojska naziva hiperbarična komora, kako bi « zaboravile rat », međutim, nije tako lako osloboditi se nasilja…
Prema zvaničnom izboru filmskog festivala u Kanu 2016, ovo je drugi film sestara Kulen, posle filma „ 17 devojaka“.


PONEDELJAK 4. DECEMBAR 2017. KC, 20h
POLOŽI MATURU PEVAJUĆI (2013, 82’) (dokumentarni)
Režija: David Andre
Igraju: Gael Bridu, Karolin Brimo, Nikola Durden, Aleks Margole, Rakel Mot…
Položi maturu pevajući, film je koji govori o burnoj priči grupe prijatelja iz Bulonj na moru, gradu koji je teško pogođen krizom. Njihova godina prepuna je snova i razočarenja a pesme koje će izmisliti ovi tinejdžeri iz radničkih porodica i srednje klase, pretvaraju stvarnost u poeziju, smeh i emocije.



organizacija: VORKI TIM RUMA
tehnička podrška: KULTURNI CENTAR RUMA

среда, 15. новембар 2017.

CIKLUS NORDIJSKА PANORAMA # 2

organizator: Vorky team Ruma, u saradnji sa BalkanKult Fondacijom Beograd
19. (nedelja) novembar, 20.00 časova
KULTURNI CENTAR „BRANA CRNČEVIĆ“ RUMA
VELIKI HOL
ULAZ BESPLATAN


U saradnji sa BalkanKult Fondacijom Vorky team Ruma tokom dva vikenda novembra (12. i 19.) prikazaće 7 filmova nordijskih zemalja, pod zajedničkim imenom NORDIJSKA PANORAMA, radi se o filmovima u kojima su uključene produkcije više nordijskih zemalja, pa ne može da se kaže da je film samo iz jedne zemlje. Na programu su kratki i srednjemetražni dokumentarni, igrani, eksperimentalni i animirani filmovi koji su nagrađivani na nordijskim (skandinavskim) i svetskim festivalima.







CIKLUS NORDIJSKA PANORAMA #2
nedelja 19. NOVEMBAR 2017. veliki hol KC-a, 20h



Jojk, kćeri Samija (Sami daughter Yoik / Sámi Nieida Jojk)
Švedska, 2007/58 min.
Rediteljka: Liselote Vajstet
dokumentarni roadmovie
Film koji nas vodi na put u u srce zemlje Samija (Laponaca). Opremljena tradicionalnim Sami džemperom Kolt i odlaskom na letnji kurs sami/laponskog jezika, rediteljka pokušava da nađe svoje mesto u narodu kojem po poreklu pripada.
Režiserka i glavna protagonistkinja je švedska režiserka Sami porekla, Liselote Vajstet. Njeni filmovi se najčešće bave problematikom Sami identiteta, kao i odnosa prema savremenom društvu.



Izvini, takva sam (My Heart My Bad)
Finska / 2009 / 25’
Rediteljka: Mari-Kaisu Mononen
(kratki igrani)
Komedija o tuzi. Mlada žena Esi razmišlja o tome da li treba bacati nepotrebne stvari.
Nagrada Novi nordijski glasovi na Nordijskoj panorami – Filmskom festivalu 5 gradova u Norveškoj



organizacija: Vorky team Ruma i BalkanKult Fondacija
besplatan ulaz



уторак, 14. новембар 2017.

2. ДАНИ НАТАЛИЈЕ БЕРЊИКОВЕ- ФИЛМСКИ ПРОГРАМ 2

ВОРКИ ТИМ, СПЦО РУМА-ХРАМ СИЛАСКА СВЕТОГ ДУХА НА АПОСТОЛЕ И ЗАВИЧАЈНИ МУЗЕЈ РУМА

ПРИКАЗУЈУ

ДОКУМЕНТАРНО- ИГРАНИ ФИЛМ

МИЛУНКА САВИЋ, ХЕРОИНА ВЕЛИКОГ РАТА


СУБОТА 18. НОВЕМБАР 2017.


19.00 ЧАСОВА

ЗАВИЧАЈНИ МУЗЕЈ РУМА

УЛАЗ СЛОБОДАН


Биографска прича о добитници највише одликовања међу женама учесницама Првог светског рата, о жени која се на фронту борила раме уз раме са српским војницима. Екранизацији приче претходило је вишемесечно истраживање и снимање у Србији и Француској, с обзиром на то да је Милунка Савић била носилац највиших одликовања обе армије: Златне Карађорђеве звезде са мачевима, Легије части петог степена и Официрске легије части, француског Ратног крста, медаље за храброст „Милош Обилић“.
2013 навршило се четрдесет година од њене смрти, што је био један од повода да РТС сними документарни филм о заборављеној хероини базиран на историјским чињеницама и веродостојним подацима пронађеним у српским и француским архивима. Коришћени су цитати Милунке Савић, фотографије из породичног албума као и једини сачувани видео-записи.
Документарна форма употпуњена је реконструкцијама и играним сценама из Милункиног живота. Лик Милунке Савић понела је кадеткиња Војне академије Тања Тачић, краља Александра – Бранислав Трифуновић, а војводе Путника Аљоша Вучковић.
То није само сведочанство о жени-борцу вредној дивљења, него и прича о жени која је уз своју ћерку одгајила још три усвојене девојчице и одшколовала још тридесеторо деце. Говори се и о улози жена у рату, о неправедно заборављеним женама које су се тада бориле у српској војсци, о Енглескињи Флори Сендс, која је заједно са Милунком Савић била у редовима елитног Другог пука, познатијег као Гвоздени пук.
Редитељ филма је Ивана Стивенс, извршни продуцент је Снежана Родић Синђелић, новинар Весна Илић, директор фотографије Петар Вујанић, монтажер Мирјана Митровић, сценограф Мирослава Андрејевић, костимограф Биљана Михаиловић, продуцент Добривоје Илић, композитор Владимир Тошић. Графику и 3Д анимацију потписују Борко Ћирић и „Феникс – креативни студио“.
Аутор филма је Слађана Зарић, уредница у РТС-у, која је аутор бројних документарних филмова.

петак, 10. новембар 2017.

Филм БИЦИКЛОМ ПУТЕВИМА СРПСКЕ ВОЈСКЕ 1915- 2015.

ВОРКИ ТИМ И СПЦО РУМА-ХРАМ СИЛАСКА СВЕТОГ ДУХА НА АПОСТОЛЕ


ПРИКАЗУЈУ


ДОКУМЕНТАРНИ ФИЛМ

БИЦИКЛОМ ПУТЕВИМА СРПСКЕ ВОЈСКЕ
1915- 2015.


ПОНЕДЕЉАК 13. НОВЕМБАР 2017.

19.00 ЧАСОВА

ЗАВИЧАЈНИ МУЗЕЈ РУМА

УЛАЗ СЛОБОДАН

Филм је сниман на путу од Чачка до Крфа преко Црне Горе и Албаније и у повратку са Крфа до Чачка преко Епира, Охрида, Скопља и Ниша. Пут дуг преко 2.100 км враћа нас 100 година у прошлост, у 1915. годину, када су српска војска и народ били приморани на један од највећих егзодуса у историји. Бицикле су возили и истовремено снимали свој филм Стефан Лукић и његов најбољи друг Владан Пајић.

- сценариста и редитељ Стефан Лукић,
- сниматељи Стефан Лукић, Далибор Поповић Поп, Владан Пајић;
-наратори Слободан Николић, Милена Петровић;
-монтажери Стефан Лукић, Богдан Крстић;
-композитор Саша Трајковић/подухват Сербон, постпродукција Богдан Крстић
- Производња 2014/2015, SPARTAN WАRRIORS OUTDOOR, подршка AVN+



четвртак, 2. новембар 2017.

CIKLUS NORDIJSKА PANORAMA # 1

organizator: Vorky team Ruma, u saradnji sa BalkanKult Fondacijom Beograd
12. (nedelja) novembar, 20.00 časova
KULTURNI CENTAR „BRANA CRNČEVIĆ“ RUMA
VELIKI HOL
ULAZ BESPLATAN 

 

U saradnji sa BalkanKult Fondacijom Vorky team Ruma tokom dva vikenda novembra (12. i 19.)  prikazaće 7 filmova nordijskih zemalja, pod zajedničkim imenom NORDIJSKA PANORAMA, radi se o filmovima u kojima su uključene produkcije više nordijskih zemalja, pa ne može da se kaže da je film samo iz jedne zemlje. Na programu su kratki i srednjemetražni dokumentarni, igrani, eksperimentalni i animirani filmovi koji su nagrađivani na nordijskim (skandinavskim) i svetskim festivalima.


CIKLUS NORDIJSKA PANORAMA #1
nedelja 12. NOVEMBAR 2017. veliki hol KC-a, 20h

USPAVAJ ME PESMOM, Norveška, Poljska, 30’
ARHITEKTURA DOMA, Island, 29′
MIKI SE KUPA, Švedska,Danska, 14
KANARINAC, Danska, UK, 11’
PAS, Island, Švedska,1′

ukupno: 85′




Uspavaj me pesmom (Sing Me To Sleep)
Norveška, Poljska / 2010 / 29’
Režiser: Magnus Arnesen
(kratki igrani)

Robert, četrdesetpetogodišnji poštar, živi u stanu sa bolesnom majkom. Želeći da majci ispuni poslednju želju, Robert očajnički traži neku devojku... ili bar nekog ko bi bio voljan da odglumi tu ulogu.

Velika nagrada žirija na Međunarodnom filmskom festivalu u Ivi, 2010. godine


Arhitektura doma (Architecture of Home)
Island / 2009 / 29’
Režiser: Thorunn Hafstad
(dokumentarni)

Kako kuće u kojima živimo utiču na naše živote i stil življenja? Veza između domova i njihovih stanara opisana je kroz priče ljudi iz četiri različita stana u jednom naselju u Rejkjaviku.

2010 Dobitnik nagrade za kulturu časopisa DV sa Islanda



Miki se kupa (Bathing Micky)
Švedska, Danska / 2009 / 14’
Režiser: Frid Kempff
(dokumentarni)

Miki je već pet godina član lokalnog plivačkog kluba. Svakog dana tokom cele godine, ona pliva sa svojim prijateljima. Njena priča govori o nama samima i o tome kako je naš život proizvod slučajnosti.

Nagrada žirija – Kratkometražni film, Kanski festival; Najbolji kratkometražni dokumentarni film, Expression en Corto, Meksiko

Kanarinac (The Canary)
Danska, UK / 2009 / 11’
Režiser: Trine Dam Ottosen
(eksperimentalni)

Čudesna poetska priča o mladoj gluvoj ženi Lisi, koja živi izolovano sa svojom majkom, u šumi. Jednog dana, pojavljuje se jedan muškarac i nešto u Lisi počinje da se budi...

Nagrada Endru Grant za izvanredno ostvarenje, Edinburški umetnički koledž, Velika Britanija

Pas (Dog / Hundur)
Island,Škotska /2007/ 1 min.
Režiser: Hermann Karlsson

Pas je melanholična, ali i duhovita priča o smrti jednog psa i ljudskim reakcijama na nju.
Ovaj animirani film je debitantsko ostvarenje Hermana Karlsona.


organizacija: Vorky team Ruma i BalkanKult Fondacija
besplatan ulaz

среда, 1. новембар 2017.

REPERTOAR ZA NOVEMBAR 2017.

CIKLUS NORDIJSKА PANORAMA 1&2
org: Vorky team Ruma, u saradnji sa BalkanKult Fondacijom Beograd
12 i 19. (nedelja) novembar, 20 ČASOVA
KULTURNI CENTAR „BRANA CRNČEVIĆ“ RUMA
VELIKI HOL
ULAZ BESPLATAN




DANI NATALIJE BERNJIKOVE, FILMSKI PROGRAM
organizatori: SPCO RUMA i Vorky team Ruma
Ponedeljak 13. novembar u 19.00 časova
BICIKLOM PUTEVIMA SRPSKE VOJSKE
ZAVIČAJNI MUZEJ RUMA
ULAZ BESPLATAN
Subota 18. novembar, u 19.00 časova
MILUNKA SAVIĆ, HEROINA VELIKOG RATA
ZAVIČAJNI MUZEJ RUMA
ULAZ BESPLATAN

понедељак, 23. октобар 2017.

ФИЛМСКО ВЕЧЕ СА СПЦО – РУМА „СВЕТА ПЕТКА“

ЧЕТВРТАК 26.10.2017. велики хол, 20.00 часова


СВЕТА ПЕТКА


документарни филм


Ворки тим Рума у сарадњи са СПЦО Рума- Храм силаска Светог Духа на апостоле

 

 

 

техничка подршка: КУЛТУРНИ ЦЕНТАР „БРАНА ЦРНЧЕВИЋ“ РУМА

улаз слободан

Преподобна мати Параскева – Света Петка

петак, 20. октобар 2017.

VIDEO: FILMSKO VEČE: SLAVKO VORKAPIĆ- SEĆANJE

U ZNAK SEĆANJA NA SLAVKA VORKAPIĆA PRIREDILI SMO FILMSKO VEČE GDE SMO PRIKAZALI SEGMENTE IZ PREDHODNIH FILMSKIH VEČERI, INSERTE IZ VORKAPIĆEVE PRIVATNE KOLEKCIJE I FILM IZNENAĐENJA. GOVORILI SU DRAGAN CAKIĆ I MILAN MILOSAVLJEVIĆ, OSNIVAČI VORKI TIMA.



петак, 13. октобар 2017.

FILMSKO VEČE: SLAVKO VORKAPIĆ- SEĆANJE

19. OKTOBAR 2017. (četvrtak), 20 časova
VELIKI HOL KULTURNOG CENTRA RUMA
ULAZ SLOBODAN
organizacija: VORKY TEAM RUMA
tehnička podrška: KULTURNI CENTAR RUMA




VORKY TEAM RUMA
ORGANIZUJE
FILMSKO VEČE
SLAVKO VORKAPIĆ- SEĆANJE


U ZNAK SEĆANJA NA SLAVKA VORKAPIĆA PRIKAZAĆEMO SEGMENTE IZ PREDHODNIH FILMSKIH VEČERI, INSERTE IZ VORKAPIĆEVE PRIVATNE KOLEKCIJE I FILM IZNENAĐENJA.




понедељак, 9. октобар 2017.

РУМСКИ ВАШАР, 270 година традиције

ЗАВИЧАЈНИ МУЗЕЈ РУМА
продукција ВОРКИ ТИМ И ЗАВИЧАЈНИ МУЗЕЈ РУМА
Уторак 10. октобар 2017. 18.00 часова
улаз слободан


 РУМСКИ ВАШАР 
 
Још давне 1747. године, када је Рума, Царском повељом, уврштена у ред трговишта, па до данас, сваког трећег у месецу се одржава Румски вашар. Том приликом, у Руму долазе људи из свих крајева Србије и окружења да продају или купују, виде или буду виђени, да пазар зачине јагњећим печењем или неким другим специјалитетом који се нуди под бучним шатрама. Вашариштем тада продефилује и до 30.000 људи.
 
У циљу обележавање јубилеја 270 година трајања Румског вашара Ворки тим у  копродукцији са Завичајним музејом Рума премијерно приказује  филм „Румски вашар“, у уторак, 10. октобра 2017. године, у 18 часова. Улаз слободан.


понедељак, 2. октобар 2017.

CIKLUS ITALIJANSKOG FILMA 2

NEDELJA – UTORAK 8 – 10.10. 2017. VELIKI HOL KULTURNOG CENTRA RUMA, 20h

CIKLUS ITALIJANSKOG FILMA 2


organizacija: VORKI TIM RUMA
u saradnji sa: ITALIJANSKIM INSTITUTOM ZA KULTURU U BEOGRADU



NEDELJA 8. OKTOBAR - SALVO
PONEDELJAK 9. OKTOBAR - ZORAN, MOJ OTKAČENI NEĆAK
UTORAK 10. OKTOBAR - ULICA U PALERMU

tehnička podrška: KULTURNI CENTAR RUMA
ulaz slobodan

NEDELJA 8. OKTOBAR - SALVO


Dvostruka nagrada publike na 66. filmskom festivalu u Kanu 2013
zemlje proizvodnje:Italija/Francuska
godina proizvodnje: 2013
dužina filma:103 minuta 
reditelj: Antonio Piazza, Fabio Grassadonia
uloge: Saleh Bakri (Salvo), Luigi Lo Cascio (Enco Puleo)

Glavni junak filma “Salvo”, čiju režiju potpisuju Fabio Grasadonija i Antonio Pjaca, je telohranitelj i ubija ljude za mafijaše. Nakon što osujeti napad na svog poslodavca, hvata čoveka koji je to organizovao i nailazi na njegovu slepu sestru. Ovo ga natera da preispita svoje postojanje.
Sicilijanski mafijaški ubica Salvo hladan je i nemilosrdan usamljenik. Ušunjavši se u jednu kuću da ubije čoveka, nailazi na Ritu, slepu devojku koja bespomoćno svedoči ubistvu svoga brata. Salvo pokuša da zatvori njene oči koje uznemirujuće zure u njega iako ga ne vide. Međutim, događa se nešto nemoguće: Rita progleda i Salvo odlučuje da joj poštedi život. Od tog trenutaka dva bića koja nose svaki svoj teret povezuju se zauvek.


PONEDELJAK 9. OKTOBAR - ZORAN, MOJ OTKAČENI NEĆAK



Nagrada za najbolji film 28. Međunarodne nedelje kritike na 70. Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji; Nagrada za najbolje debitantsko delo, Nagrada Zlatna klapa 2014.
Žanr: komedija, trajanje 103 minuta
Režija: Mateo Oleoto
Uloge: Đuzepe Batiston, Roberto Ćitran, Doina Komisarov, Rok Prašnikar, Marjuta Slamič
Radnja filma odvija se u jednom malom mestu u okolini Goricije, nedaleko od granice sa Slovenijom, Paolo Bresan, fizički i moralno slomljen čovek, provodi svoje teške dane između centra za stare, gde radi u menzi, i kafane u kojoj se viđa sa ljudima iz svog mesta. Bivša žena Stefanija i njen nevenčani suprug Alfio pozivaju ga povremeno u svoju kuću iz sažaljenja, ali Paolo ne pokazuje nikakvu zahvalnost prema njima.Smrt jedne rođake koja živi preko granice potresa život ove neobične osobe u čiju kuću dospeva nećak za koga nije ni znao da postoji. Reč je o Zoranu, povučenom i problematičnom ali veoma obrazovanom adolescentu, koji ima prirodni dar za bacanje strelica "pikada". I upravo ta neočekivana sposobnost približava dečaka stricu, koji ga je do tada smatrao samo jednim otkačenim tipom.Čovek je u početku vođen nadom da će moći da izvuče korist za sebe zbog nećakove sposobnosti, ali, malo po malo, zahvaljujući odnosu sa mladićem, Paolo uspeva da izađe iz sopstvene mizantropije i povrati čovečnost koju je suviše dugo potiskivao.

Mateo Oleoto je prvo režirao nekoliko kratkometražnih filmova među kojima je "Soba 21" (2004) za koji je dobio priznanje Žirija Međunarodnog filmskog festivala u Beogradu.Sa ovim igranim filmom debituje na 70. Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji osvojivši prvu nagradu 28. Međunarodne nedelje kritike. I publika je takođe umela da ceni ovaj inteligentni i senzibilni portret svakodnevnog života u provincijskom mestu, gde su , kako tvrdi i sam Oleoto, "svi prinuđeni da učestvuju u tuđim životima i nemoguće je ne biti viđen".

Komedija i drama se mešaju a predstavljanje zgoda i nezgoda iz života protagoniste filma" Zoran, moj otkačeni nećak” nalazi prirodno mesto u kafani, gde stalni gosti dele dobro i zlo sa prijateljima, ne nalazeći nikada odgovore na sva svoja pitanja i tešeći se čašom vina i partijom pikada.


UTORAK 10. OKTOBAR - ULICA U PALERMU


originalno ime:Via Castellana Bandiera
zemlje proizvodnje:  Italija / Šajcarska / Francuska
godina proizvodnje:2013.
dužina: 88 min.
režija: Ema Dante
uloge: Elena Kota, Alba Rohrvašer, Ema Dante

Debitantsko filmsko ostvarenje renomirane italijanske pozorišne rediteljke Emme Dante, Ulica u Palermu, gledaocima daje zanimljiv uvid u zatvoreno sicilijansko društvo te njegove borbe između tradicionalnog i liberalnog.
Radnja filma smeštena je u preuskoj uličici Palerma u kojoj se susreću dva automobila: u jednom se nalazi par lezbejki, a u drugom lokalna ostarela udovica s članovima svoje porodice. Ni jedna strana ne želi da popusti, pa će ova sitna situacija prerasti u veličanstveno propitivanje upornosti.
Ovaj duhovit, ali i pomalo uznemirujući film osvojio je nagradu za najbolju žensku ulogu (Elena Cotta) na Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji.

Festivali i nagrade:
Cerase Film Festival, Italija 2014 - nagrada festivala / CinEuphoria Awards 2015 - Top 10 filmova godine / Göteborg Film Festival 2014 - Nagrada za međunarodnu debitanticu (Emma Dante) / Venice Film Festival 2013 - nagrade Lina Mangiacapre, Pasinetti, Soundtrack Stars, Special Mention, Volpi Cup.




уторак, 19. септембар 2017.

ФИЛМСКО ВЕЧЕ СА СПЦО – РУМА „ЋИРИЛОВ КОД“

ЧЕТВРТАК, 28. СЕПТЕМБАР 2017


ВЕЛИКИ ХОЛ КУЛТУРНОГ ЦЕНТРА РУМА, 20 часова


ЋИРИЛОВ КОД

руски документарни филм

 

 

Ћирилов кôд, руски филм о уништавању словенске културе путем уништавања ћирилице, важности ћирилице данас, о најтврђем бедему културног распознавања Словена кроз векове. Када се појавила и како данас делује завера против ћириличнe цивилизације? Зашто је управо ћирилица постала основа источне хришћанске цивилизације? Ко је забрањивао Словенима да се моле на родном језику? Ко данас продужава дело непријатеља ћирилице? Ко се бори против тога у данашње време и ко се борио у време Светог Кирила и Методија? Завршава се освртом на „покрет против ћирилице“ у Вуковару.

 

„Дух сваког народа је ношен са покољења на покољење делом, речју и писмом, тако је од искона. Ратови и сукоби, освајања и сеобе уништавају физичку појавност неког народа, а уништење Писма онечишћава и брише његов Дух. Нестајање народа нестајањем Духа је далеко темељније брисање његове појавности и оно, нажалост, јесте једно од главних узрока данашњег небитисања српске нације. Ево приче која нас освешћује у спознаји у којој мери, колико дуго, а то ће рећи од самог настајања нашег, ћириличног Писма, па чак и на које начине, се Зло намерно, смишљено, и упорно труди да избрише наш цивилизацијски Кôд, нашу ЋИРИЛИЦУ.“

 

Руски документарни филм „Ћирилов код – рађање цивилизације“ је урађен у продукцији студија 6. јун  и руске државне телевизије “Россия“.

 

организација:
ВОРКИ ТИМ РУМА И СПЦО РУМА, ХРАМ СИЛАСКА СВЕТОГ ДУХА НА АПОСТОЛЕ
техничка подршка: КУЛТУРНИ ЦЕНТАР „БРАНА ЦРНЧЕВИЋ“РУМА

 

уторак, 5. септембар 2017.

FRANCUSKI FILMSKI KARAVAN/ ciklus: ŽENE NA FILMU

VORKY TEAM RUMA I FRANCUSKI INSTITUT U SRBIJI

PREDSTAVLJAJU

FRANCUSKI FILMSKI KARAVAN - CIKLUS: ŽENE NA FILMU 


11- 14. SEPTEMBAR 2017.
VELIKI HOL KULTURNOG CENTRA RUMA, 20h
ULAZ SLOBODAN

FRANCUSKI ŠARM I ULOGE KOJE SE NE ZABORAVLJAJU 

Izuzetne ženske filmske priče, koje potpisuju i žene i muškarci
Da li postoji ženska sudbina? Ženske priče? I, ako postoje, šta mogu svima nama da kažu? Četiri intimna filma o ženskoj perspektivi, četiri snažne junakinje u borbi sa ličnim, porodičnim i društvenim demonima. Četiri filma sa francuskim šarmom i ženskim ulogama koje se ne zaboravljaju.


ponedeljak 11. septembar 2017. Kulturni centar-veliki hol 20.00
Fidelio, Alisina odiseja
(FRA, 2013, 97′)
Režija: Lusi Borlto
Igraju: Arian Labed, Melvil Pupo, Ander Danijelsen Li…
Tridesetogodišnja mornarka Alis ukrcava se na stari teretnjak Fidelio dok suprug Feliks ostaje na kopnu. Zaposlena na brodu kao mehaničarka, saznaje da menja pokojnog kolegu i shvata da već poznaje kapetana broda, Gaela, koji je, gle čuda… njena velika prva ljubav… 



utorak 12. septembar 2017. Kulturni centar-veliki hol 20.00
Džeronimo
(FRA, 2013, 107′)
Režija: Toni Gatlif
Igraju: Selin Salet, David Miržija, Rašid Jus…
Tokom vrelih avgustovskih dana, mlada aktivistkinja Džeronimo pokušava da smanji tenziju i konflikte između mladih u kvartu Sen-Pjer. Situacija kulminira kada tinejdžerka turskog porekla, Nil Terzi, pobegne od ugovorenog braka kako bi pronašla mladog Roma, Liki Molina, svog dragog. Poput ulja na vatri, njihovo bekstvo rasplamsava sukobe između već zavađenih grupa… 



sreda 13. septembar 2017. Kulturni centar-veliki hol 20.00
Lepi dani
(FRA, 2012, 94′)
Režija: Marion Vernu
Igraju: Fani Ardan, Loran Lafit, Patrik Šesne…
Zubarka Karolin rano odlazi u penziju. Šta sada? Kako dalje? Kako uopšte krenuti ispočetka? Pred njom je mnogo pitanja, previše slobodnog vremena… i ništa više. Muž i deca je, iz straha da će se dosađivati, upisuju na časove informatike gde predaje atraktivan mladić…


četvrtak 14. septembar 2017. Kulturni centar-veliki hol 20.00
Bruklin
(FRA, 2014, 83′)
Režija: Paskal Teso
Igraju: Kt Gorik, Rafal Ušiva, Lilijan Rover…
Korali ili Bruklin, njeno scensko ime, je dvadesetdvogodišnja reperka iz Švajcarske koja napušta svoju zemlju i oca koji je ne razume, da bi došla u Pariz i okušala sreću na rep sceni. U međuvremenu radi kao kuvarica u udruženju muzičara u Sen Deniju, predgrađu Pariza, gde sreće mladog repera Isa, zvezdu u usponu…


organizacija: VORKI TIM RUMA
tehnička podrška: KULTURNI CENTAR RUMA

уторак, 15. август 2017.

ФИЛМСКО ВЕЧЕ СА СПЦО – РУМА „Св. Серафим Саровски“

ВОРКИ ТИМ РУМА И СПЦО РУМА – ХРАМ СИЛАСКА СВЕТОГ ДУХА НА АПОСТОЛЕ

ПРИКАЗУЈУ
ДОКУМЕНТАРНИ ФИЛМ

СВ. СЕРАФИМ САРОВСКИ

УТОРАК, 29. АВГУСТ, ВЕЛИКИ ХОЛ КУЛТУРНОГ ЦЕНТРА РУМА, 20.00ч

 

Пре два века, Русији и читавом Православном свету, Богом је био послан човек чије су молитве и пророчанства постали саставни део живота сваког од нас - Свети Серафим Саровски. Великом старцу, пророку и прозорљивом чудотворцу, судбине, не само појединаца, него и читавих народа, биле су познате. Сваку душу читао је као отворену књигу. Ово је филм о његовом животу.

Преподобни Серафим Саровски један од највећих руских подвижника, прозорљиваца и чудотвораца. Рођен 1759. а преставио се 1833. године. Одликовао се великом смерношћу. Када га је сав свет славио, он је себе називао „убоги Серафим“. Српска православна црква га празнује као Преподобног Серафима Саровског 2. јануара по црквеном, а 15. јануара по грегоријанском календару.

Родио се у Курску, у Русији, 19. јула 1759. године, од имућних родитеља. На крштењу је добио име Прохор. Кад је навршио 17 година, мајка га је послала да се посвети монашком животу. На растанку му је наводно поклонила мали крст, од кога се он никада није одвајао. Најпре је отишао у Кијевско-печерску лавру, а потом га је старац Доситеј упутио да се спашава у саровској пустињи. Не задовољавајући се тишином и безмолвијем саровске обитељи, угледајући се на неке манастирске старце, са благословом свог старца, у слободним часовима повлачио се у густу шуму ради молитвеног усамљеничког тиховања. Средом и петком није ништа јео, а у друге дане само једном дневно.

Прохор се 18. августа 1786. године, удостојио подстрига у монашки образ, при чему доби име Серафим. Серафим удвостручи своје трудове и живљаше још усамљеничкије, ронећи у унутарње богомислено созерцање. Увек у једној истој одећи, зими је скупљао грање, лети чувао пчеле и радио у својој малој градини. Уз велике телесне трудове, даноноћно је појао тропаре и црквене песме, и предавао се узвишеним радовима ума и срца. Пуно је читао, нарочито свето Писмо. Издржавао је велика ђавоља искушења и замке. Да би се још усрдније борио против истих, узео је на себе велики подвиг. Хиљаду дана и ноћи на гранитом камену произносио је из дубине душе царникову молитву: „Боже, милостив буди мени грешноме!“

Добивши од Бога благодатне дарове: прозорљивости, чудеса и исцељења, а по вољи Свевишњега поче ступати у разговор са посетиоцима, а пре свега са монасима. Његове речи, пренете неком особеном љубављу и препуне неке тихе, животне власти, загреваху срца, чак и она окорела и хладна. С великом љубављу лечио је све душевне и телесне болести. Толико је био познат и вољен да је дневно долазило скоро по две хиљаде људи на лечење или савете, или само за благослов. Одликовао се великом смерношћу. Када га је сав свет славио, он је себе називао „убоги Серафим“.

Дана 2. јануара/14. јануара 1833. године старац Серафим је завршио свој живот на земљи, у својој обичној белој подраси, клечећи на коленима на свагдашњем месту својих молитвених подвига, пред иконом Божје Матере „Умилење“. О врату му је висио мали крст са распећем. Руке су му биле прекрштене на грудима.

ОРГАНИЗАЦИЈА:
Ворки тим Рума у сарадњи са СПЦО – Рума, Храм Силаска Светог Духа на апостоле

ТЕХНИЧКА ПОДРШКА:
Културни Центар " БРАНА ЦРНЧЕВИЋ" Рума

УЛАЗ СЛОБОДАН

уторак, 18. јул 2017.

ФИЛМСКО ВЕЧЕ СА СПЦО – РУМА „ПОЈАВЕ ЧУДА“


ВОРКИ ТИМ РУМА И СПЦО РУМА – ХРАМ СИЛАСКА СВЕТОГ ДУХА НА АПОСТОЛЕ
ПРИКАЗУЈУ
РУСКИ ДОКУМЕНТАРНИ ФИЛМ
 
 
 
ПОЈАВЕ ЧУДА

аутор и водитељ Давид Гиоргобиани, руски глумац

ПОНЕДЕЉАК, 24. ЈУЛ, ВЕЛИКИ ХОЛ КУЛТУРНОГ ЦЕНТРА РУМА, 20.00ч

Филм о чудима Божијим у православном свету. Мироточиве и иконе које проливају сузе и крв, нетрулежне мошти светитеља, отровне змије које само на Дан Успења Пресвете Богородице силазе са планине и присуствују литургији, понашајући се питомо, а након тога враћају се у брда. Потпуно осушене стабљике љиљана, из којих расту предивни цветови пред иконом Мајке Божије, многобројна исцељења – само су мали део чудеса које овај руски филм представља гледаоцима.


ОРГАНИЗАЦИЈА:
Ворки тим Рума у сарадњи са СПЦО – Рума, Храм Силаска Светог Духа на апостоле

ТЕХНИЧКА ПОДРШКА:
Културни Центар Рума

УЛАЗ СЛОБОДАН

петак, 30. јун 2017.

4. MISTER VORKY, DODELA NAGRADE ZA NAJBOLJI DOMAĆI FILM

Bili smo u Novom Sadu, na Akademiji umetnosti i predali nagradu Vladimiru Antiću, za najbolji domaći film GDE MUZIKA POČINJE, ovogodišnjeg 4. Mister Vorky festivala.

 

Milan Milosavljević, Dragan Cakić, Vladimir Antić i Siniša Bokan (Dekan)

Vladimir Antić i Gabriella Benak


 AKADEMIJA UMETNOSTI NOVI SAD

RADIO 021 

 

понедељак, 19. јун 2017.

ФИЛМСКО ВЕЧЕ СА СПЦО – РУМА, "ПРОПАСТ ИМПЕРИЈЕ- ВИЗАНТИЈСКА ЛЕКЦИЈА"

ВОРКИ ТИМ РУМА И СПЦО РУМА – ХРАМ СИЛАСКА СВЕТОГ ДУХА НА АПОСТОЛЕ

ПРИКАЗУЈУ 
ДОКУМЕНТАРНИ ФИЛМ



ПРОПАСТ ИМПЕРИЈЕ- ВИЗАНТИЈСКА ЛЕКЦИЈА


РУСКИ ДОКУМЕНТАРНИ ФИЛМ

ЗАХВАЉУЈУЋИ РУСКОМ ДОМУ ИЗ БЕОГРАДА

УТОРАК, 27. ЈУН, ВЕЛИКИ ХОЛ КУЛТУРНОГ ЦЕНТРА РУМА, 20.00ч

Откако је 31. јануара 2011. први пут приказан на програму руске државне телевизије, документарни филм ''Пропаст Империје-Византијска Лекција'' не престаје да узбуђује јавност. Ускомешали су се и многи духови ван њених граница. Не без разлога. „Пропаст империје – византијска лекција” у основи се бави успоном и падом хиљадугодишњег царства, али, истовремено, и на не много скривен начин, говори о свему што се дешава у данашњој Русији, о проблемима са којима се она суочава, али и онима који јој се свакодневно намећу од стране такозваног Запада. Није стога чудно што је судбина Византије готово преко ноћи прерасла оквире средњошколских уџбеника и постала незаобилазна тема разговора свугде – од научних института и телевизијских дебата, до подземне железнице и фризерских салона…

Према аутору филма, архимандриту Тихону Шевкунову, игуману Сретењског манастира (по некима личном исповеднику руског председника Владимира Путина), Византијско царство, које је трајало од почетка 4. до половине 15. века и, посебно, његова престоница Константинопољ пали су као жртва занемаривања сопствене хиљадугодишње традиције и неселективног прихватања агресивних спољних утицаја. Ово се односило на све сфере деловања државе – од политичког, правног и социјалног система, до стварања уског круга олигарха или разбијања армије. Уместо да настави путем који јој је донео статус најмоћније државе света тог времена, и ослони се на сопствене снаге, Византија се приклонила „погубним реформама” које су јој, на суптилне начине, наметане од стране католичке Европе.

Корени Руске цивилизације

Једно је сигурно: ко год је одгледао филм оца Тихона не може да пренебрегне јасну паралелу са Русијом постсовјетског доба. Ипак, према мишљењу аутора, „Пропаст империје” није антизападни филм. „Не би било поштено казати да је Запад прави виновник несреће и пада Византије. Запад је само следио своје интересе, што је потпуно легитимно. Историјски пораз Византије десио се онда када су сами Византинци изменили принципе на којима је опстајала империја. Ако се осврнемо у историју видећемо да се Запад развијао на сасвим посебан начин. Иако на далеко нижем цивилизацијском ступњу, освојио је 1204. Константинопољ и стекао огромна средства (финансијска и технолошка) за развој својих држава и народа. То што су стекли, чињеница је, употребили су изузетно паметно. Када су та блага исцрпена крајем 15. века кренуло се даље у освајања, на ред су дошли Америка, Индија, Кина… Резултат сједињења грабежи и генијалног научног и економског стварања је пред нама. Да ли је то добро или не, друго је питање”, објашњава отац Тихон, уз напомену да тај процес до данас није окончан.

„Није ствар у томе што су руски гледаоци први пут могли да виде толико бескомпромисну антизападну православну документаристику, него у чињеници што овај филм, приказан на водећем државном телевизијском каналу, представља идеолошки преокрет. Тачније, покушај да се на званичном нивоу трага за коренима руске цивилизације, не у средњовековној Европи, или монголским хордама, већ тамо одакле они заиста потичу – Византији и њеном православном окружењу”, написао је један критичар.

Од доласка на власт Владимира Путина Русија, полако али дефинитивно, оживљава свој, силом прилика пригушени, империјални статус. Огледа се то у много чему – у државним симболима, изградњи вертикале власти, стратешком спољнополитицком престројавању, спознавању сопствене кључне улоге у Европи, истицању посебности проистеклих из богате историје, повратку цркви…

Поруке из прошлости

Поруке средњовековне Византије данашњој Русији више су него отворене. И средњовековна царевина муку је мучила са олигарсима, у једном периоду чак се и смена владара одвијала у просеку на сваке четири године (колико данас траје председнички мандат). Често помињани „стабилизациони фонд”, настао у протеклим годинама на благодетима скупих енергената и предвиђен за улагања у социјалну сферу данашње Русије, такође има, на неки начин, своју претечу у Византији. У царевини су овакви фондови, на пример, коришћени за изградњу чувене цркве Свете Софије и присаједињење земаља одвојених од империје (у време цара Јустинијана), као и у време Василија Другог (976–1025) када су паре улагане у јачање државе и, пре свега, армије.

Отац Тихон признаје: „Аналогија са савременом Русијом намерно је наглашена. Узели смо управо те примере на којима смо могли да покажемо паралелу између онога што се дешавало у Византији и онога што се дешава данас у Русији.” „Реч је о избору пута. У ком правцу ћемо кренути, који вектор ћемо одабрати у светској кризи која нам све више прети”, закључује отац Тихон.

ОРГАНИЗАЦИЈА:
Ворки тим Рума у сарадњи са СПЦО – Рума, Храм Силаска Светог Духа на апостоле

ТЕХНИЧКА ПОДРШКА: 
Културни Центар Рума

 УЛАЗ СЛОБОДАН


уторак, 6. јун 2017.

11.TURNEJA FESTIVALA SLOBODNA ZONA 2017. JUN

VORKI TIM I KULTURNI CENTAR RUMA
PREDSTAVLjAJU

11. TURNEJU FESTIVALA SLOBODNA ZONA 2017.
SUBOTA 10. jun – PONEDELJAK 12. maj  i ČETVRTAK 15. jun u 20 časova – 
veliki hol KC Ruma

Pod suncem (dok) r. Vitalij Manskij / Češka, Rusija, Nemačka, 2015, 106’
Dok otvaram oči (igr) r. Lejla Buzid / Francuska, Tunis, Belgija, UAE, 2015, 103’  
Ljubavnici i despot (dok) r.Rob Kanan / Ros Adam, Velika Britanija, 2016, 98’
Efekat vode (igr) r. Solveg Anspak, Francuska, Island, 2016, 82’
 Ulaz slobodan
SUBOTA 10. jun
VELIKI HOL KULTURNOG CENTRA RUMA, 20h
Pod suncem (dok)

Režija: Vitali Manski
Država: Češka, Rusija, Nemačka, Litvanija, Severna Koreja
Godina:2015.
Trajanje: 106’
Jezik: Korejski
Učestvuju: Li Zin-Mi, Ju-Jong, Hje-Jong, Oh-Gjong
Scenario: Vitali Manski
Direktor fotografije: Aleksandra Ivanova
Montaža: Andrej Paperni
Muzika: Karlis Auzans
Produkcija: Vertov Studio, Saxonia Entertainment, Hypermarket Film
Distribucija: Five Stars Film Distribution


Sinopsis
Dobrodošli na jedinstveni uvid u Demokratsku Narodnu Republiku Koreju. Reditelj Vitali Manski pravi film o jednoj prosečnoj porodici u Pjongjangu uoči nacionalne proslave dana rođenja severnokorejskog diktatora, dok je njegov tim stalno pod pratnjom, a sve što bi trebalo da snime je pažljivo kontrolisano. Ipak, on ostavlja kamere uključene i tako snima sve probe, sve fine prepravke na snimanju, kao i momente kada osmogodišnja Zin-Mi predivno iznosi svoj naučeni tekst, ali je isto tako uhvaćena kako tiho plače pod pritiskom čitave propagandne operacije.

Biografija reditelja
Vitali Vsevolodovič Manski (r. 1963, Lvov, Ukrajina) je diplomirao na VGIK (Gerasimov Institut za kinematografiji), i postao jedan od najpriznatijih savremenih ruskih dokumentarnih reditelja i producenata. Svoje prvo filmsko delo je napravio 1989. godine, i od tada je snimio preko 30 filmova koji su bili prikazivani na festivalima širom sveta i nagrađivani nekoliko puta. Neki od najbitnijih su Pod Suncem (2015), Cevovod (2013) i Otadžbina Smrti (2011).

Festivali I nagrade:
Najbolji Reditelj, Međunarodni Filmski Festival u Talinu Crne Noći, 2015
Najbolji Dokumentarac, Međunarodni Festival u Jihlavi, 2015
Najbolji Dokumentarac, Međunarodni Festival u Trstu, 2016
Međunarodni Festival Dokumentarnog Filma u Amsterdamu, 2015
Hot Docs Filmski Festival, 2015
Međunarodni Filmski Festival u Sijetlu, 2015

Reč kritike
Pod suncem je neverovatan film, nadrealan i uznemirujuć… stvarna verzija Trumanovog šoua.
Stiven Dalton, The Hollywood Reporter

Pod suncem otkriva fasade Severne Koreje i šta se nalazi iza njih.
Noel Marej, The A.V. Club

Fascinantno: otkrivanje subverzije.
Denis Harvi, Variety
NEDELJA 11. jun
VELIKI HOL KULTURNOG CENTRA RUMA, 20h
 

Dok otvaram oči (igr.)

Režija: Lejla Buzid
Zemlja: Francuska, Tunis, Belgija, Ujedinjeni Arapski Emirati
Godina: 2015.
Trajanje: 103’
Jezik: arapski, francuski
Uloge: Baja Medhafer, Galia Benali, Montasar Ajari
Scenario: Lejla Buzid, Mari-Sofi Šambon
Producent: Sandra da Fonseka, Imed Marcuk
Direktor fotografije: Sebastian Gepfert
Montaža: Lilian Korbej
Muzika: Kiam Alami
Produkcija: Blue Monday Productions, Propaganda Production
Distribucija: Five Stars Film Distribution / fivestarsfilms.rs


Sinopsis 
Tunis, leto 2010, nekoliko meseci pred Revoluciju: osamnaestogodišnja Fara je upravo završila srednju školu i porodica je već vidi kao budućeg doktora. Ali, ona ne misli tako. Fara peva u političkom rok bendu. Oseća strast za životom, opija se, otkriva ljubav i, protiv volje majke Hajet, koja zna kakve opasnosti vrebaju u Tunisu, istražuje svoj grad noću.

O rediteljki
Lejla Buzid rođena je u Tunisu i pohađala „La Fémis” školu režije u Parizu. Režirala je kratkometražne filmove Soubresauts (Mkhobbi Fi Kobba) i Zakaria. Ova dva filma osvojila su preko 10 nagrada. Kada otvorim oči je Lejlin prvi dugometražni film. Premijerno je prikazan na festivalu Venice Days. Osvojio je nagradu za najbolji evropski film. Već je sakupio preko 25 nagrada sa festivala u Torontu, Roterdamu i drugim.

Festivali i nagrade
Filmski festival Tribeca, 2016.
Nagrada za najbolji film, Filmski festival East End, Velika Britanija, 2016.
BNL nagrada publike, Međunarodni filmski festival u Veneciji, 2015.
Europa Cinemas Label Award (Venice Days), Međunarodni filmski festival u Veneciji, 2015.
Međunarodni filmski festival u Torontu, 2015.

Reč kritike Ova vešto snimljena drama na neuvijen, ali suptilan način dočarava atmosferu straha prisutnu tokom diktatorske vlade predsednika Bena Alija, sa posebnim osvrtom na bezbroj oblika špijuniranja, od lascivnih do političkih.
Džej Vajsberg, Variety

Dok otvaram oči je dosad najbolji igrani film o Arapskom proleću.
Kalem Aftab, Indiewire

Zanimljiv, lični doživljaj jednog događaja koji Buzidi svakako leži na srcu, Kada otvorim oči trebalo bi da i vama otvori oči i vredi ga videti.
Metju Anderson, CineVue

PONEDELJAK 12. jun
VELIKI HOL KULTURNOG CENTRA RUMA, 20h
 
Ljubavnici   i  despot (dok.)
Režiser: Rob Kanan, Ros Adam
Zemlja: Velika Britanija
Godina: 2016
Trajanje: 98’
Jezik: korejski, japanski, engleski
Prevod: srpski, engleski
Uloge: Šin Sang Ok, Čoi Eun He
Scenario: Rob Kanan, Ros Adam
Producent: Nataša Dek
Direktor fotografije: Jonsuk Bak, Park Bjung Kju, Rik Klark, Vil Edvards, Džon Sejers
Montaža: Džim Hesion
Muzika: Nejtan Halpern
Produkcija: Hellflower, Tigerlily
Distribucija: Five Stars Film Distribution
Website: theloversandthedespotfilm.com

Sinopsis
Ljubavnici i despot je priča o mladom i ambicioznom južnokorejskom režiseru Šin Sang-ok i glumici Čoi Eun-he, koji su se zaljubili za vreme 50-ih godina posleratne Koreje. 70-ih godina, nakon dostizanja vrha korejskog društva i snimanja niza uspešnih filmova, agenti Severne Koreje kidnapuju Čoi u Hong Kongu i odvode je zloglasnom diktatoru Kimu Džong Ilu. Tragajući za Čoi, Šin takođe biva kidnapovan. Za vreme petogodišnjeg pritvora, par se ponovo susreće zahvaljujući filmofilu Kimu, koji ih proglašava svojim ličnim režiserima. Čoi i Šin planiraju svoj beg, ali tek nakon što režiraju 17 igranih filmova za diktatora, i ne steknu njegovo poverenje.

O rediteljima
Rob Kanan je radio na različitim pozicijama tokom snimanja igranih i kratkometražnih filmova, kao i muzičkih spotova, uključujući i ulogu Nik Brumfeldovog saradnika u dokumentarnoj drami Duhovi (festival Sandens 2007), pre nego što je režirao svoj hvaljeni dokumentarac Tri milje severno od Molkoma. Za ovo ostvarenje dobija nagradu publike i nominovan je za najbolji dokumentarac britanskih nezavisnih filmskih nagrada. U SAD-u ga objavljuje IFC-Sandens. Rob trenutno radi na igranoj verziji ovog filma, koji je najavljen za 2016. godinu.
Ros Adam je radio kao režiser, kamerman, urednik kratkometražnih filmova, muzičkih spotova, umetničkih instalacija, reklama i korporacijskih filmova, pritom je i talentovan fotograf. Rob i Ros su sarađivali na mnogim kratkometražnim projektima. Premijera njihovog prvog dugometražnog ostvarenja Ljubavnici i despot je bila na svetskom takmičenju dokumentaraca na filmskom festivalu Sandens 2016. godine.

Festivali i nagrade:
Svetska premijera, Filmski festival Sandens, 2016
Međunarodni filmski festival u Berlinu, 2016
Međunarodni filmski festival u Edinburgu, 2016
Međunarodni filmski festival u SIjetlu, 2016
Međunarodni filmski festival u Klivlendu, 2016

Reč kritike
Ovaj romantični triler o bekstvu, snimljen po istinitom događaju, ima dovoljno fascinatntnih detalja i uglova da se kvalifikuje u pravo ostvarenje koje je “čudnije od fantastike”.
Džastin Čeng, Variety

Verovatno najčudnija i najneobičnija istinita životna priča ikada povezana sa bioskopom.
Tod Mek Karti, Hollywood Reporter

Kao spoj potpuno lude istinite priče i dokumenta beskrajnih domašaja u bioskopu preko granica, kultura, pa čaki i ideologija, “Ljubavnici I despot” je divlja priča, vredna gledanja.
Dominik Mjeer, Consequence of Sound
ČETVRTAK 15. jun
VELIKI HOL KULTURNOG CENTRA RUMA, 20h
Efekat vode (igr.)
Režija: Solveg Anspak
Zemlja: Francuska, Island
Godina: 2016
Trajanje: 82’
Jezik: francuski, engleski, islandski
Uloge: Florans Loare-Kaj, Dida Jonsdotir, Samir, Gesmi, Filip Rebo
Scenario: Solveg Anspak, Žan-Lik Gaže
Producent: Patrik Sobelman
Direktor fotografije: Izabel Razave
Montaža: An Rigel
Muzika: Martin Viler
Produkcija: Agat Films & Ex Nihilo, Zik Zak Filmworks
Distribucija: Five Stars Film Distribution / fivestarsfilms.rs

Sinopsis
Samir, visok i krakat radnik na dizalici, od svojih 40 i kusur godina iz Montreja, na periferiji Pariza, zaljubi se do ušiju u Agatu, žustru devojku koju je video u kafiću. Otkriva da je ona instruktor plivanja na lokalnom javnom bazenu i, u nedostatku boljeg plana, odlučuje da se prijavi kao njen učenik… iako savršeno dobro zna da pliva. Međutim, njegov plan opstaje samo tokom tri časa, jer Agata mrzi lažove. Istina isplivava. Agata je besna, da li je tu svemu kraj…?

O rediteljki:
Rođena 1960. godine na Islandu, od oca Amerikanca i majke Islanđanke, Solveg Anspak je studirala filozofiju i kliničku psihologiju u Parizu, a zatim režiju na La Femis. Svoju karijeru je započela u Francuskoj, praveći dokumentarce Sandrina u Parizu, Barbara, Nisi ti kriv i Da niko nije mrdnuo. U čast svojim brojnim korenima, na Islandu je snimila Rejkjavik, Vilenjaci u gradu, koji je ušao u selekciju „Stvaraoci današnjice“ u Lokarnu, a u Sjedinjenim Američkim Državama snimila je Napravljeno u SAD. Njen prvi igrani film, Glavu gore! obezbedio je glavnoj glumici, Karin Vijar, Cezara za najbolju glumicu 2000. godine. Snimila je 2003. godine Olujno vreme. Takođe je režirala par godina za televiziju; značajni naslovi uključuju Buntovnika i Luiz Mišel. Preminula je od raka dojke u avgustu 2015. godine. Njen poslednji film, Efekat vode, predstavljen je posthumno u Kanu na „Directors Fortnight“ 2016. godine. Osvojio je nagradu SACD.

Festivali i nagrade:
Nagrada SACD, „Directors Fortnight“, Filmski festival u Kanu, 2016.
Filmski festival Arava, 2016.
Filmski festival CPH PIX, 2016.
Međunarodni filmski festival u Busanu, 2016.
Festival filma u Hamburgu, Filmfest, 2016.

Reč kritike:
Prava mera šašavosti i iskrenosti.
Džon Froš, Hollywood Reporter
Ovo je veoma nežna komedija karaktera i situacije, a šašave smicalice nikada ne deluju previše u suprotnosti sa opuštenim humorom baziranim na likovima.
Džonatan Romni, Screen Daily
Lokalni medijski sponzori: SREMSKA TELEVIZIJA, RADIO SRPSKI SION, RADIO SREM RUMA, RADIO FRUŠKA GORA, TV FRUŠKA GORA

organizacija: VORKI TIM RUMA
tehnička podrška: KULTURNI CENTAR RUMA