Vesti, O Nama,Filmografija, Festival Mister Vorky

петак, 30. јун 2017.

4. MISTER VORKY, DODELA NAGRADE ZA NAJBOLJI DOMAĆI FILM

Bili smo u Novom Sadu, na Akademiji umetnosti i predali nagradu Vladimiru Antiću, za najbolji domaći film GDE MUZIKA POČINJE, ovogodišnjeg 4. Mister Vorky festivala.

 

Milan Milosavljević, Dragan Cakić, Vladimir Antić i Siniša Bokan (Dekan)

Vladimir Antić i Gabriella Benak


 AKADEMIJA UMETNOSTI NOVI SAD

RADIO 021 

 

понедељак, 19. јун 2017.

ФИЛМСКО ВЕЧЕ СА СПЦО – РУМА, "ПРОПАСТ ИМПЕРИЈЕ- ВИЗАНТИЈСКА ЛЕКЦИЈА"

ВОРКИ ТИМ РУМА И СПЦО РУМА – ХРАМ СИЛАСКА СВЕТОГ ДУХА НА АПОСТОЛЕ

ПРИКАЗУЈУ 
ДОКУМЕНТАРНИ ФИЛМ



ПРОПАСТ ИМПЕРИЈЕ- ВИЗАНТИЈСКА ЛЕКЦИЈА


РУСКИ ДОКУМЕНТАРНИ ФИЛМ

ЗАХВАЉУЈУЋИ РУСКОМ ДОМУ ИЗ БЕОГРАДА

УТОРАК, 27. ЈУН, ВЕЛИКИ ХОЛ КУЛТУРНОГ ЦЕНТРА РУМА, 20.00ч

Откако је 31. јануара 2011. први пут приказан на програму руске државне телевизије, документарни филм ''Пропаст Империје-Византијска Лекција'' не престаје да узбуђује јавност. Ускомешали су се и многи духови ван њених граница. Не без разлога. „Пропаст империје – византијска лекција” у основи се бави успоном и падом хиљадугодишњег царства, али, истовремено, и на не много скривен начин, говори о свему што се дешава у данашњој Русији, о проблемима са којима се она суочава, али и онима који јој се свакодневно намећу од стране такозваног Запада. Није стога чудно што је судбина Византије готово преко ноћи прерасла оквире средњошколских уџбеника и постала незаобилазна тема разговора свугде – од научних института и телевизијских дебата, до подземне железнице и фризерских салона…

Према аутору филма, архимандриту Тихону Шевкунову, игуману Сретењског манастира (по некима личном исповеднику руског председника Владимира Путина), Византијско царство, које је трајало од почетка 4. до половине 15. века и, посебно, његова престоница Константинопољ пали су као жртва занемаривања сопствене хиљадугодишње традиције и неселективног прихватања агресивних спољних утицаја. Ово се односило на све сфере деловања државе – од политичког, правног и социјалног система, до стварања уског круга олигарха или разбијања армије. Уместо да настави путем који јој је донео статус најмоћније државе света тог времена, и ослони се на сопствене снаге, Византија се приклонила „погубним реформама” које су јој, на суптилне начине, наметане од стране католичке Европе.

Корени Руске цивилизације

Једно је сигурно: ко год је одгледао филм оца Тихона не може да пренебрегне јасну паралелу са Русијом постсовјетског доба. Ипак, према мишљењу аутора, „Пропаст империје” није антизападни филм. „Не би било поштено казати да је Запад прави виновник несреће и пада Византије. Запад је само следио своје интересе, што је потпуно легитимно. Историјски пораз Византије десио се онда када су сами Византинци изменили принципе на којима је опстајала империја. Ако се осврнемо у историју видећемо да се Запад развијао на сасвим посебан начин. Иако на далеко нижем цивилизацијском ступњу, освојио је 1204. Константинопољ и стекао огромна средства (финансијска и технолошка) за развој својих држава и народа. То што су стекли, чињеница је, употребили су изузетно паметно. Када су та блага исцрпена крајем 15. века кренуло се даље у освајања, на ред су дошли Америка, Индија, Кина… Резултат сједињења грабежи и генијалног научног и економског стварања је пред нама. Да ли је то добро или не, друго је питање”, објашњава отац Тихон, уз напомену да тај процес до данас није окончан.

„Није ствар у томе што су руски гледаоци први пут могли да виде толико бескомпромисну антизападну православну документаристику, него у чињеници што овај филм, приказан на водећем државном телевизијском каналу, представља идеолошки преокрет. Тачније, покушај да се на званичном нивоу трага за коренима руске цивилизације, не у средњовековној Европи, или монголским хордама, већ тамо одакле они заиста потичу – Византији и њеном православном окружењу”, написао је један критичар.

Од доласка на власт Владимира Путина Русија, полако али дефинитивно, оживљава свој, силом прилика пригушени, империјални статус. Огледа се то у много чему – у државним симболима, изградњи вертикале власти, стратешком спољнополитицком престројавању, спознавању сопствене кључне улоге у Европи, истицању посебности проистеклих из богате историје, повратку цркви…

Поруке из прошлости

Поруке средњовековне Византије данашњој Русији више су него отворене. И средњовековна царевина муку је мучила са олигарсима, у једном периоду чак се и смена владара одвијала у просеку на сваке четири године (колико данас траје председнички мандат). Често помињани „стабилизациони фонд”, настао у протеклим годинама на благодетима скупих енергената и предвиђен за улагања у социјалну сферу данашње Русије, такође има, на неки начин, своју претечу у Византији. У царевини су овакви фондови, на пример, коришћени за изградњу чувене цркве Свете Софије и присаједињење земаља одвојених од империје (у време цара Јустинијана), као и у време Василија Другог (976–1025) када су паре улагане у јачање државе и, пре свега, армије.

Отац Тихон признаје: „Аналогија са савременом Русијом намерно је наглашена. Узели смо управо те примере на којима смо могли да покажемо паралелу између онога што се дешавало у Византији и онога што се дешава данас у Русији.” „Реч је о избору пута. У ком правцу ћемо кренути, који вектор ћемо одабрати у светској кризи која нам све више прети”, закључује отац Тихон.

ОРГАНИЗАЦИЈА:
Ворки тим Рума у сарадњи са СПЦО – Рума, Храм Силаска Светог Духа на апостоле

ТЕХНИЧКА ПОДРШКА: 
Културни Центар Рума

 УЛАЗ СЛОБОДАН


уторак, 6. јун 2017.

11.TURNEJA FESTIVALA SLOBODNA ZONA 2017. JUN

VORKI TIM I KULTURNI CENTAR RUMA
PREDSTAVLjAJU

11. TURNEJU FESTIVALA SLOBODNA ZONA 2017.
SUBOTA 10. jun – PONEDELJAK 12. maj  i ČETVRTAK 15. jun u 20 časova – 
veliki hol KC Ruma

Pod suncem (dok) r. Vitalij Manskij / Češka, Rusija, Nemačka, 2015, 106’
Dok otvaram oči (igr) r. Lejla Buzid / Francuska, Tunis, Belgija, UAE, 2015, 103’  
Ljubavnici i despot (dok) r.Rob Kanan / Ros Adam, Velika Britanija, 2016, 98’
Efekat vode (igr) r. Solveg Anspak, Francuska, Island, 2016, 82’
 Ulaz slobodan
SUBOTA 10. jun
VELIKI HOL KULTURNOG CENTRA RUMA, 20h
Pod suncem (dok)

Režija: Vitali Manski
Država: Češka, Rusija, Nemačka, Litvanija, Severna Koreja
Godina:2015.
Trajanje: 106’
Jezik: Korejski
Učestvuju: Li Zin-Mi, Ju-Jong, Hje-Jong, Oh-Gjong
Scenario: Vitali Manski
Direktor fotografije: Aleksandra Ivanova
Montaža: Andrej Paperni
Muzika: Karlis Auzans
Produkcija: Vertov Studio, Saxonia Entertainment, Hypermarket Film
Distribucija: Five Stars Film Distribution


Sinopsis
Dobrodošli na jedinstveni uvid u Demokratsku Narodnu Republiku Koreju. Reditelj Vitali Manski pravi film o jednoj prosečnoj porodici u Pjongjangu uoči nacionalne proslave dana rođenja severnokorejskog diktatora, dok je njegov tim stalno pod pratnjom, a sve što bi trebalo da snime je pažljivo kontrolisano. Ipak, on ostavlja kamere uključene i tako snima sve probe, sve fine prepravke na snimanju, kao i momente kada osmogodišnja Zin-Mi predivno iznosi svoj naučeni tekst, ali je isto tako uhvaćena kako tiho plače pod pritiskom čitave propagandne operacije.

Biografija reditelja
Vitali Vsevolodovič Manski (r. 1963, Lvov, Ukrajina) je diplomirao na VGIK (Gerasimov Institut za kinematografiji), i postao jedan od najpriznatijih savremenih ruskih dokumentarnih reditelja i producenata. Svoje prvo filmsko delo je napravio 1989. godine, i od tada je snimio preko 30 filmova koji su bili prikazivani na festivalima širom sveta i nagrađivani nekoliko puta. Neki od najbitnijih su Pod Suncem (2015), Cevovod (2013) i Otadžbina Smrti (2011).

Festivali I nagrade:
Najbolji Reditelj, Međunarodni Filmski Festival u Talinu Crne Noći, 2015
Najbolji Dokumentarac, Međunarodni Festival u Jihlavi, 2015
Najbolji Dokumentarac, Međunarodni Festival u Trstu, 2016
Međunarodni Festival Dokumentarnog Filma u Amsterdamu, 2015
Hot Docs Filmski Festival, 2015
Međunarodni Filmski Festival u Sijetlu, 2015

Reč kritike
Pod suncem je neverovatan film, nadrealan i uznemirujuć… stvarna verzija Trumanovog šoua.
Stiven Dalton, The Hollywood Reporter

Pod suncem otkriva fasade Severne Koreje i šta se nalazi iza njih.
Noel Marej, The A.V. Club

Fascinantno: otkrivanje subverzije.
Denis Harvi, Variety
NEDELJA 11. jun
VELIKI HOL KULTURNOG CENTRA RUMA, 20h
 

Dok otvaram oči (igr.)

Režija: Lejla Buzid
Zemlja: Francuska, Tunis, Belgija, Ujedinjeni Arapski Emirati
Godina: 2015.
Trajanje: 103’
Jezik: arapski, francuski
Uloge: Baja Medhafer, Galia Benali, Montasar Ajari
Scenario: Lejla Buzid, Mari-Sofi Šambon
Producent: Sandra da Fonseka, Imed Marcuk
Direktor fotografije: Sebastian Gepfert
Montaža: Lilian Korbej
Muzika: Kiam Alami
Produkcija: Blue Monday Productions, Propaganda Production
Distribucija: Five Stars Film Distribution / fivestarsfilms.rs


Sinopsis 
Tunis, leto 2010, nekoliko meseci pred Revoluciju: osamnaestogodišnja Fara je upravo završila srednju školu i porodica je već vidi kao budućeg doktora. Ali, ona ne misli tako. Fara peva u političkom rok bendu. Oseća strast za životom, opija se, otkriva ljubav i, protiv volje majke Hajet, koja zna kakve opasnosti vrebaju u Tunisu, istražuje svoj grad noću.

O rediteljki
Lejla Buzid rođena je u Tunisu i pohađala „La Fémis” školu režije u Parizu. Režirala je kratkometražne filmove Soubresauts (Mkhobbi Fi Kobba) i Zakaria. Ova dva filma osvojila su preko 10 nagrada. Kada otvorim oči je Lejlin prvi dugometražni film. Premijerno je prikazan na festivalu Venice Days. Osvojio je nagradu za najbolji evropski film. Već je sakupio preko 25 nagrada sa festivala u Torontu, Roterdamu i drugim.

Festivali i nagrade
Filmski festival Tribeca, 2016.
Nagrada za najbolji film, Filmski festival East End, Velika Britanija, 2016.
BNL nagrada publike, Međunarodni filmski festival u Veneciji, 2015.
Europa Cinemas Label Award (Venice Days), Međunarodni filmski festival u Veneciji, 2015.
Međunarodni filmski festival u Torontu, 2015.

Reč kritike Ova vešto snimljena drama na neuvijen, ali suptilan način dočarava atmosferu straha prisutnu tokom diktatorske vlade predsednika Bena Alija, sa posebnim osvrtom na bezbroj oblika špijuniranja, od lascivnih do političkih.
Džej Vajsberg, Variety

Dok otvaram oči je dosad najbolji igrani film o Arapskom proleću.
Kalem Aftab, Indiewire

Zanimljiv, lični doživljaj jednog događaja koji Buzidi svakako leži na srcu, Kada otvorim oči trebalo bi da i vama otvori oči i vredi ga videti.
Metju Anderson, CineVue

PONEDELJAK 12. jun
VELIKI HOL KULTURNOG CENTRA RUMA, 20h
 
Ljubavnici   i  despot (dok.)
Režiser: Rob Kanan, Ros Adam
Zemlja: Velika Britanija
Godina: 2016
Trajanje: 98’
Jezik: korejski, japanski, engleski
Prevod: srpski, engleski
Uloge: Šin Sang Ok, Čoi Eun He
Scenario: Rob Kanan, Ros Adam
Producent: Nataša Dek
Direktor fotografije: Jonsuk Bak, Park Bjung Kju, Rik Klark, Vil Edvards, Džon Sejers
Montaža: Džim Hesion
Muzika: Nejtan Halpern
Produkcija: Hellflower, Tigerlily
Distribucija: Five Stars Film Distribution
Website: theloversandthedespotfilm.com

Sinopsis
Ljubavnici i despot je priča o mladom i ambicioznom južnokorejskom režiseru Šin Sang-ok i glumici Čoi Eun-he, koji su se zaljubili za vreme 50-ih godina posleratne Koreje. 70-ih godina, nakon dostizanja vrha korejskog društva i snimanja niza uspešnih filmova, agenti Severne Koreje kidnapuju Čoi u Hong Kongu i odvode je zloglasnom diktatoru Kimu Džong Ilu. Tragajući za Čoi, Šin takođe biva kidnapovan. Za vreme petogodišnjeg pritvora, par se ponovo susreće zahvaljujući filmofilu Kimu, koji ih proglašava svojim ličnim režiserima. Čoi i Šin planiraju svoj beg, ali tek nakon što režiraju 17 igranih filmova za diktatora, i ne steknu njegovo poverenje.

O rediteljima
Rob Kanan je radio na različitim pozicijama tokom snimanja igranih i kratkometražnih filmova, kao i muzičkih spotova, uključujući i ulogu Nik Brumfeldovog saradnika u dokumentarnoj drami Duhovi (festival Sandens 2007), pre nego što je režirao svoj hvaljeni dokumentarac Tri milje severno od Molkoma. Za ovo ostvarenje dobija nagradu publike i nominovan je za najbolji dokumentarac britanskih nezavisnih filmskih nagrada. U SAD-u ga objavljuje IFC-Sandens. Rob trenutno radi na igranoj verziji ovog filma, koji je najavljen za 2016. godinu.
Ros Adam je radio kao režiser, kamerman, urednik kratkometražnih filmova, muzičkih spotova, umetničkih instalacija, reklama i korporacijskih filmova, pritom je i talentovan fotograf. Rob i Ros su sarađivali na mnogim kratkometražnim projektima. Premijera njihovog prvog dugometražnog ostvarenja Ljubavnici i despot je bila na svetskom takmičenju dokumentaraca na filmskom festivalu Sandens 2016. godine.

Festivali i nagrade:
Svetska premijera, Filmski festival Sandens, 2016
Međunarodni filmski festival u Berlinu, 2016
Međunarodni filmski festival u Edinburgu, 2016
Međunarodni filmski festival u SIjetlu, 2016
Međunarodni filmski festival u Klivlendu, 2016

Reč kritike
Ovaj romantični triler o bekstvu, snimljen po istinitom događaju, ima dovoljno fascinatntnih detalja i uglova da se kvalifikuje u pravo ostvarenje koje je “čudnije od fantastike”.
Džastin Čeng, Variety

Verovatno najčudnija i najneobičnija istinita životna priča ikada povezana sa bioskopom.
Tod Mek Karti, Hollywood Reporter

Kao spoj potpuno lude istinite priče i dokumenta beskrajnih domašaja u bioskopu preko granica, kultura, pa čaki i ideologija, “Ljubavnici I despot” je divlja priča, vredna gledanja.
Dominik Mjeer, Consequence of Sound
ČETVRTAK 15. jun
VELIKI HOL KULTURNOG CENTRA RUMA, 20h
Efekat vode (igr.)
Režija: Solveg Anspak
Zemlja: Francuska, Island
Godina: 2016
Trajanje: 82’
Jezik: francuski, engleski, islandski
Uloge: Florans Loare-Kaj, Dida Jonsdotir, Samir, Gesmi, Filip Rebo
Scenario: Solveg Anspak, Žan-Lik Gaže
Producent: Patrik Sobelman
Direktor fotografije: Izabel Razave
Montaža: An Rigel
Muzika: Martin Viler
Produkcija: Agat Films & Ex Nihilo, Zik Zak Filmworks
Distribucija: Five Stars Film Distribution / fivestarsfilms.rs

Sinopsis
Samir, visok i krakat radnik na dizalici, od svojih 40 i kusur godina iz Montreja, na periferiji Pariza, zaljubi se do ušiju u Agatu, žustru devojku koju je video u kafiću. Otkriva da je ona instruktor plivanja na lokalnom javnom bazenu i, u nedostatku boljeg plana, odlučuje da se prijavi kao njen učenik… iako savršeno dobro zna da pliva. Međutim, njegov plan opstaje samo tokom tri časa, jer Agata mrzi lažove. Istina isplivava. Agata je besna, da li je tu svemu kraj…?

O rediteljki:
Rođena 1960. godine na Islandu, od oca Amerikanca i majke Islanđanke, Solveg Anspak je studirala filozofiju i kliničku psihologiju u Parizu, a zatim režiju na La Femis. Svoju karijeru je započela u Francuskoj, praveći dokumentarce Sandrina u Parizu, Barbara, Nisi ti kriv i Da niko nije mrdnuo. U čast svojim brojnim korenima, na Islandu je snimila Rejkjavik, Vilenjaci u gradu, koji je ušao u selekciju „Stvaraoci današnjice“ u Lokarnu, a u Sjedinjenim Američkim Državama snimila je Napravljeno u SAD. Njen prvi igrani film, Glavu gore! obezbedio je glavnoj glumici, Karin Vijar, Cezara za najbolju glumicu 2000. godine. Snimila je 2003. godine Olujno vreme. Takođe je režirala par godina za televiziju; značajni naslovi uključuju Buntovnika i Luiz Mišel. Preminula je od raka dojke u avgustu 2015. godine. Njen poslednji film, Efekat vode, predstavljen je posthumno u Kanu na „Directors Fortnight“ 2016. godine. Osvojio je nagradu SACD.

Festivali i nagrade:
Nagrada SACD, „Directors Fortnight“, Filmski festival u Kanu, 2016.
Filmski festival Arava, 2016.
Filmski festival CPH PIX, 2016.
Međunarodni filmski festival u Busanu, 2016.
Festival filma u Hamburgu, Filmfest, 2016.

Reč kritike:
Prava mera šašavosti i iskrenosti.
Džon Froš, Hollywood Reporter
Ovo je veoma nežna komedija karaktera i situacije, a šašave smicalice nikada ne deluju previše u suprotnosti sa opuštenim humorom baziranim na likovima.
Džonatan Romni, Screen Daily
Lokalni medijski sponzori: SREMSKA TELEVIZIJA, RADIO SRPSKI SION, RADIO SREM RUMA, RADIO FRUŠKA GORA, TV FRUŠKA GORA

organizacija: VORKI TIM RUMA
tehnička podrška: KULTURNI CENTAR RUMA